Poliklinika Dr. Došen

Savjeti

Zdrav život

Svjetska zdravstvena organizacija dala je sedam naputaka
za zdrav, kvalitetan i dug život:

  1. redovito spavajte 7-8 sati
  2. redovito se bavite tjelesnom aktivnošću (najmanje 30 minuta na dan)
  3. redovito doručkujte,
  4. jedite razborito; hrana neka ne bude s odviše energije, masnoća i soli, a neka u njoj bude više povrća i voća
  5. izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte poželjnu tjelesnu težinu
  6. nikada ne pušite cigarete
  7. alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.

Primarna i sekundarna prevencija bolesti krvnih žila srca

Posebno naglašeni rizični čimbenici su: pušenje, prevelika tjelesna težina i debljina, način prehrane i tjelesna aktivnost, povišen krvni tlak, šećerna bolest.

Modifikacija faktora rizika ključni je korak u sprečavanju pojave bolesti ili pogoršanja postojeće  bolesti srca i krvnih

Prestanak pušenja

Sve studije pokazale su značajno smanjenje pojave koronarne bolesti i smanjenje smrtnosti  kod postojeće bolesti  u osoba koje su prestale pušiti.

Smanjenje smrtnosti je kontinurano bez obzira na dob, spol, mjesto i vrijeme studije. Zbog toga je prestanak pušenja nakon infarkta potencijalno najefektivniji od svih preventivnih mjera.

Kontrola krvnog tlaka

Povišen krvni tlak  povezan je sa povećanim  rizikom od reinfarkta i smrti zbog koronarne bolesti, kao i sa povećanim rizikom od moždanog udara

Na krvni tlak nepovoljno utiče  pušenje, debljina (smanjenje tjelesne težine za jedan kilogram smanjuje krvni tlak za 1 mm Hg) i stalna psihička napetost. Važnost redovnog mjerenja i stalnog nadzora, te stalnog uzimanja odgovarajuće terapije naglasit ćemo podatkom da je smanjenjem tlaka za 2 mm Hg učestalost koronarne bolesti srca manja za 5%, a moždanog udara za 6%, dok ti podaci kod sniženja tlaka za 4 mm Hg iznose 9, odnosno 14%.

Dobro liječen krvni tlak je oko 120-130/80 mmHg.

Postizanje ciljnih vrijednosti lipida

Rizik od nastanka i pogoršanja koronarne bolesti i moždanog udara raste ako je povećan ukupni nivo holesterola i/ili LDL  u plazmi, ili ako je niska vrijednost HDL-a u plazmi.
Ciljne vrijednosti u sekundarnoj prevenciji  su:

  • Ukupni holesterol < 4,0 mmol/l, ako je izvodljivo, LDL holesterol < 1.8 mmol/l ako je izvodljivo, HDL >1.1 mmol/L.
  • Šećer u krvi na tašte < 6 mmol/l (~ 110 mg/dl) i HbA1c < 7% ako je izvodljivo.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost ima direktni zaštitni uticaj na razvoj vaskularnih oštećenja i indirektni uticaj kroz djelovanje na druge faktore rizika: snižavanje LDL kolesterola i triglicerida, povećanje HDL kolesterola u plazmi, smanjenje prekomjerne tjelesne težine i snižavanje vrijednosti krvnog tlaka.

Trideset – četrdeset minuta hodanja ili umjerene vježbe u toku 5 dana u tjednu smanjit će. za trećinu do polovinu učestalost pojave srčanog i moždanog udara, pogotovo kod osoba srednje životne dobi.

Postizanje ciljnih vrijednosti u težini

Cilj:

Indeks tjelesne mase  18.5-24

Opseg struka: žene <80 cm, muškarci <94 cm

Smanjenje ukupnog kalorijskog unosa i redovna fizička aktivnost su kamen temeljac kontrole tjelesne težine (uravnoteženje energetskog unosa i potrošnje)

Zdrave prehrambene navike treba razvijati, a u prevenciji bolesti srca i krvnih žila od posebne su važnosti umjeren unos soli (3g natrija/dan), smanjena potrošnja masnoća, posebno životinjskoga podrijetla, smanjen unos rafiniranih ugljikohidrata, uz povećanje potrošnje povrća, voća i ribe.

Praćenje šećera u krvi

Šećerna bolest značajno povećava rizik od razvoja ateroskleroze arterija te pojave srčanog i moždanog.

Cilj: šećer natašte >6 mmol/L, 2 sata iza jela < 8 mmol/L, HbA1c 6.5-7%.

Korištenje lijekova: antiagregaciona terapija, ACE inhibitori, beta-blokatori, hipolipemici i drugi.

Živjeti s povišenim krvnim tlakom

Aktivni pristup

Ako ste dugogodišnji hipertoničar (osoba koja boluje od visokoga krvnog tlaka), uz sve navedene savjete redovito uzimajte propisane lijekove.

Učenjem o rizičnim čimbenicima, promjenom prehrane, redovitom kontrolom krvnoga tlaka, izbjegavanjem stresnih situacija te redovitim boravkom u prirodi i vježbanjem (koliko vam to dozvoljavaju godine i zdravstveno stanje), poboljšat ćete svoje zdravstveno stanje. Ako ste dugogodišnji hipertoničar (osoba koja boluje od visokoga krvnog tlaka), uz sve navedene savjete redovito uzimajte propisane lijekove. Naime, visoki krvni tlak ne prestaje nakon tjedan ili mjesec dana i to imajte na umu svaki dan. Tek tada, promjenom loših navika i uz lijekove koje Vam propiše liječnik, možete zaustaviti progresiju bolesti.

Koliko se bolesnika s povišenim krvnim tlakom dobro liječi?

Velikim epidemiološkim praćenjima osoba s povišenim krvnim tlakom zapaženo je da polovica svih oboljelih uopće ne zna da ima visoke vrijednosti tlaka. Od one druge polovice koja zna za bolest, tek pola ih se liječi, no pola od njih liječi se dobro i ima željene vrijednosti tlaka. Taj fenomen poznat je u stručnim krugovima kao “pravilo polovina”. Jednostavno je izračunati da se zapravo dobro liječi tek oko četvrtine (do 30%) svih osoba s povišenim krvnim tlakom. Povišeni krvni tlak je, vrlo ozbiljna bolest s teškim posljedicama ako se ozbiljno ne prati i ne liječi.

Kako se liječi povišeni krvni tlak?

Vježbajte redovito, hranite se pravilno, održavajte normalnu tjelesnu težinu, prestanite pušiti, opustite se, izbjegavajte stres, kontrolirajte i liječite krvni tlak, liječite šećernu bolest, kontrolirajte i liječite povišeni kolesterol.

Prva mjera u liječenju povišenoga krvnog tlaka su higijensko-dijetalne mjere i promjena načina života uopće.

  1. Smanjenje soli u hrani (i nevidljivo soljenje kao na primjer u kruhu, mesu i juhama donosi mnogo soli u tijelo). Smanjen unos soli smanjuje i količinu tekućine koju tijelo zadržava i tako smanjuje krvni tlak.
  2. Smanjenje tjelesne težine – Smanjenjem tjelesne težine smanjuje se opterećenje srca i krvnih žila. Normalna tjelesna težina je i udobnija za svakodnevne aktivnosti. Redovito kontrolirajte tjelesnu težinu.
  3. Kretanje smanjuje opterećenje srca i krvnih žila. Na taj način pada tlak, a kretanje otvara stisnute krvne žile i omogućuje lakše kretanje krvi. Tjelesna aktivnost najbolji je prirodni podražaj za rad srca i širenje krvnih žila. No, kretanje mora biti dozirano, po savjetu i uz kontrolu stručnjaka, kako se ne bi polučio suprotan, nepovoljni učinak na krvni tlak. Svakodnevno vježbanje i kretanje prihvatite kao doprinos Vašem zdravlju.
  4. Promjena načina života, smanjenjem stresa (stalne jurnjave na poslu, u automobilu pa i u slobodnom vremenu) smanjuje se uzrujavanje, time se luči manje hormona koji ubrzava rad srca i povisuje tlak (adrenalin). Tako se štede srce i krvne žile za dulji kvalitetan život.

PUŠENJE dodatno uništava krvne žile pa one uz povišeni tlak tako ubrzano stradavaju. Vježbajte redovito, hranite se pravilno, održavajte normalnu tjelesnu težinu, prestanite pušiti, opustite se, izbjegavajte stres, kontrolirajte i liječite krvni tlak, liječite šećernu bolest, kontrolirajte i liječite povišeni kolesterol.

Lijekovi

Povišeni tlak danas se liječi uspješno budući da postoje deseci dobrih i provjerenih lijekova. Oni djeluju na razne načine, tako da se skoro uvijek može pronaći pravi lijek i doza ili kombinacija lijekova za svakog bolesnika. Pri tome se u početku postupno uvodi lijek i regulira doza dok se ne postigne dobra regulacija krvnoga tlaka tijekom cijelog dana i noći. Zbog toga je važno nekoliko mjerenja tlaka na dan (u početku), a neobično su važna i samomjerenja (samokontrole) tlaka koje provodi sam bolesnik.

Poželjno je i zapisivanje vremena i vrijednosti tlaka kako bi liječnik dobio bolji uvid kretanja tlaka tijekom dana (ali i radnog tjedna). Važno je znati da većina bolesnika koji dobro kontroliraju tlak često uzimaju kombinaciju dvaju ili više lijekova. NIJE DOVOLJNO PITI LIJEK, VEĆ ON MORA I DJELOVATI.

Koja su osnovna pravila liječenja povišenoga krvnog tlaka (hipertenzije)?

Kod većine bolesnika važno je terapijom spustiti tlak na optimum od 130/85 mmHg.

U liječenju povišenoga krvnog tlaka primjenom lijekova važno je pridržavanje nekih dokazanih principa. Najvažnije je u početku liječenja biti strpljiv i uporan u pronalaženju pravog lijeka (ili kombinacije) kao i prave doze. Nije uvijek lako iz prvog pokušaja ustanoviti koji lijek kojem pacijentu najbolje odgovara i djeluje. Mora se svakako znati da je liječenje tlaka u načelu doživotno i da samo učinkovita terapija ima smisla. Niti jedna komplikacija povišenoga krvnog tlaka neće biti spriječena niti će doći do oporavka kardiovaskularnog sustava ako se ne postigne zadovoljavajuća razina tlaka.

Nakon brojnih diskusija i pomno sprovedenih ispitivanja došlo se do zaključka da je kod većine bolesnika važno spustiti terapijom tlak na optimum od 130/85 mmHg. No, kod posebno ugroženih skupina bolesnika, kod kojih postoji više od dva čimbenika rizika, vrijednosti tlaka su u terapiji i niže. Primjerice, osobe s razvijenom šećernom bolesti imaju već samim time oštećenije krvne žile i osjetljivije su na porast krvnog tlaka. Zato se smatra da je potrebno sniziti tlak kod ovih pacijenata na najnižu moguću vrijednost, koju osoba dobro tolerira. Optimum terapije je svakako ispod 120/80 mmHg. Suradnja bolesnika s pacijentom je osnova terapije. Svaki liječnik koji sprovodi terapiju hipertenzije odabrat će najpovoljniji lijek ili kombinaciju za pojedinog pacijenta.

Treba zapamtiti da su regulacijski mehanizmi u povišenom tlaku vrlo polaganog djelovanja. To je bolest koja ne nastupa naglo, pa se ne može niti očekivati nagli učinak lijekova. Dapače, naglo sniženje tlaka može biti suprotnog efekta, vrlo nepovoljno na cirkulacijski sustav koji je već od ranije bio naviknut na visok tlak.

Zato treba uvijek u početku liječenja biti strpljiv, jer nekim lijekovima treba određeno vrijeme da se suprotstave bolesti i postupno dovedu do normalizacije tlaka. Uvijek je razboritije uvoditi lijek u postupnim dozama u početku terapije, upravo zbog mogućnosti nagloga pada tlaka uz lijekove.

Kako često treba mjeriti tlak?

Kada se ustali vrsta i količina lijeka, dovoljno je povremeno praćenje tlaka jednom ili dva puta tjedno.

U početku, kada se tek uvodi lijek, treba mjeriti tlak i do tri puta dnevno. Kasnije, kada se ustali vrsta i količina lijeka, dovoljno je povremeno praćenje tlaka jednom ili dva puta tjedno. Dobro je zapisivanje tlaka u knjižicu koju treba pokazati svome liječniku pri svakom posjetu, zbog kontrole ili nabavljanja recepta za lijekove.

Što ako uz lijekove nastupi niski tlak?

Niski tlak koji nema posljedica u vidu vrtoglavice, malaksalosti, umora i zijevanja je zapravo zalog za dug život.

Možda najčešća bojazan i pitanje osoba koje uzimaju lijekove za snižavanje tlaka je upravo ovo. Niži tlak je posljedica liječenja i želja svakog liječnika. Pri tome treba zapamtiti da je idealan tlak 120/80 mmHg, te mu treba u liječenju povišenoga krvnog tlaka težiti. Ponekad je terapija tako učinkovita da bolesnik izmjeri i niže vrijednosti tlaka (oko 100/70 mmHg). Ako se pri tome osjeća dobro, tim bolje! Niski tlak koji nema posljedica u vidu vrtoglavice, malaksalosti, umora i zijevanja je zapravo zalog za dug život. Prema tome, samo niski tlak koji je praćen tegobama treba bolesnika odvesti na prijevremenu kontrolu liječniku.

Je li normalno uzimati dva ili tri lijeka za povišeni tlak?

Ponekad (zapravo u većini slučajeva) samo jedan lijek nije dovoljan za sniženje tlaka. Tada se kombiniraju dva ili čak tri lijeka koji reguliraju tlak. Postoje gotove kombinacije dvaju lijekova u jednoj tableti za koje se zna da dobro djeluju zajedno (nadopunjuju se). Ako liječnik propiše nakon mjerenja i praćenja tlaka dva ili tri lijeka, treba ih uzimati kako je propisano, jer NIJE POTREBNO SAMO PITI LIJEKOVE, ONI MORAJU I DJELOVATI.